Tko je taj rudar...
… u pričama!
Čime se bavilo sedam marljivih Snjeguljičinih patuljaka? Rudarenjem, naravno! Njihov broj simbolizira sedam dana u tjednu ispunjenih radom, a nije neobično da se, zbog često teško pristupačnog terena, idealnim jamnim radnikom smatrala upravo osoba niskog rasta i snažne konstrukcije.
Poznata saga s velikog platna, Gospodar prstenova, temeljena na romanima J.R.R. Tolkiena također veliki značaj daje patuljcima i podzemnom carstvu Moria. Razlozi za kraj njihove potrage za rudačom mitrila podudaraju se s rudarskom mitologijom predindustrijskog doba kada su rudari strahovali od odmazde Zemljine utrobe zbog prevelikog uzimanja rude.
Tolkien piše: “… suviše su duboko i pohlepno kopali za mitrilom i, na njihovu tragediju, otkrili bezimeni teror u dubinama ispod grada.” (Tolkien, Gospodar prstenova)
… u filmu!
U Sovjetskom savezu stvoren je pojam “udarnika”, superproduktivnog radnika koji u ime društvene organizacije i njezinog boljitka stavlja u drugi plan vlastite potrebe. Takvo viđenje radnika, pa time i rudara, daleko je od ranijeg tradicionalnog poimanja vađenja rude kada je postojao strah da će od prirode uzeti previše i snositi kaznu.
U industrijaliziranom svijetu, rudar pognute glave u otkopu u potpunosti prilagođava svoj ritam zahtjevima poslodavca. “Događaj u Raši”, film iz 1950. u produkciji Jadran filma, propagandnim tonom prezentira “idealnog radnika”.
… u djelima!
Većinu rudara u Ivanečko-ladanjskom bazenu čine seljaci koji veći dio svojeg radnog vijeka provedu u rudniku. No osim toga, fizički su aktivni i na svojim većim ili manjim imanjima.
Upravo je takva situacija često bila povod problemima jer bi radnici nadničari, zbog radova u poljima, tijekom određenih mjeseci neredovito dolazili na rad u rudnik.
Nakon Drugog svjetskog rata ugljenokopi se općenito susreću s problemom manjka radne snage zbog velike fluktuacije, nedostatka kvalificiranih radnika i velikog broja neproduktivne radne snage.
Razvojem više industrijskih grana rad u rudniku sve se više izbjegavao. Krajem 1960.-ih svi koji su ikako mogli tražili su zaradu na drugim lakšim i sigurnijim poslovima. Zbog toga je manjak rudara s vremenom postao velik teret za proizvodnju.
… u znanju!
Ekstremni uvjeti značili su ekstremne prilagodbe! Tako je dugogodišnji rudar poznavao svaku brazdu u jami, napamet je znao hodnike kao i visinu naslaga ugljena te dotok vode.
Svijest o sigurnosti radnika na radnom mjestu s vremenom se povećavala, a sukladno tome napredovala je i oprema rudara. Nju su činili odijelo, šljem, čizme, alat za kopanje, lampa i odora za svečane prilike i pogrebe.
Prije vađenja rude zidovi su se osluškivali kucanjem rudarskim čekićem te se, ovisno o zvuku stijene, znalo je li podatna za bušenje ili je opasno šuplja.
… u porocima!
Početak 20. stoljeća obilježila je neimaština na rubu gladi zbog koje su seljaci bili prisiljeni prihvatiti bilo koje radno mjesto kako bi osigurali egzistenciju.
U takvoj situaciji utočište od brojnih briga tražilo se u duhanu i alkoholu. U najtežim vremenima seljaci nemaju niti za duhan pa puše osušeno lišće i šumsko cvijeće.
Teško je zamisliti bilo koji drugi razlog, osim zajedništva u čašici i mladosti, koji bi potaknuo bivše rudare da se svojih dana pod zemljom sjećaju sa smješkom.
Neposlušnost i alkoholizirano stanje u rudnicima se strogo kažnjavalo zbog kompromitiranja sigurnosti sebe i drugih. Kazne su bile privremeno suspendiranje i gubljenje nadnice.
… u bolesti!
Uvjeti u rudnicima su se razlikovali u razini vlage (primjerice, u nekim je jamama bila 65%, a u drugima čak 100%), temperaturi (koja se može kretati između 10 i 35 stupnjeva Celzija), razini buke koja dolazi od bušilica i svojstvima same rude koja se kopa.
Najčešće bolesti rudara su plućne. Godine 1947. istraživana je situacija u mostarskim rudnicima i utjecaju na razvoj plućne tuberkuloze. Na uzorku od 720 rudara, njih 24% bolovalo je od plućne tuberkuloze pri čemu većina rudara to nije ni znala.
Reumatske bolesti također su česte i na drugom mjestu uzroka invalidnosti kod rudara. Utjecaj rudarenja na ljudsko tijelo posebno se istraživalo u Engleskoj 1950.-ih godina kada je zaključeno da u četvrtom desetljeću života 35% rudara boluje od reumatskih bolesti – najčešće su zahvaćeni kralježnica i koljena.
U Hrvatskoj je situacija bila slična. Od 2.200 rudara uključenih u istraživanje, trećina je bolovala od spondiloze (reumatska bolest kralježnice), trećina od lumbalgije (izrazita bol u donjem dijelu leđa).
Posebno je tragičan podatak da je od lumbalgije bolovalo 19% ispitanih mladića u dobi između 21. i 25. godine života.