Transport ugljena_mob

Transport ugljena

ŽELJEZNICA

Nedostatak željeznice dugo je stvarao probleme jer u takvim okolnostima potrošnja ugljena moguća je samo u bližoj okolici samih ugljenih nalazišta.

Poslije Drugog svjetskog rata od Cerja Tužnog do rudnika u Donjem Ladanju izgrađena je pruga za potrebe prijevoza ugljena. O radnim akcijama na izgradnji pruge tijekom tzv. “prvomajskog takmičenja” izvještavalo se u novinama onog vremena. Iz tih je podataka također vidljivo da je za izgradnju pruge, u duljini od 7,5 kilometara, bilo potrebno 6 mjeseci.

Nakon zatvaranja jame “Ladanje” 1966. godine pruga je demontirana

Dovršena pruga, Varaždinske vijesti, kolovoz 1946.

O napretku radova na pruzi pročitaj u člancima Varaždinskih vijesti iz 1946. godine

ŽIČARA

Viseće žične željeznice i slična postrojenja odnose se na korištenje savitljivih i čvrstih nosećih elemenata u svrhu prijevoza prijevoz u rudnicima.

Nakon zatvaranja jame u Donjem Ladanju, u Brodarevcu se 1966. godine otvara novi ugljenokop. Ugljen se iz jame “Brodarovec” žičarom prevozio do separacije u Ivancu koji je udaljen otprilike 7 kilometara.

Fotografija žičare u Brodarovcu iz 1963. godine. Fotografija je preuzeta iz knjige: Rudarstvo i industrija građevinskog materijala u SR Hrvatskoj

U JAMI

Prijevoz unutar jame mogao se provoditi utjecajem različitih vrsta vuče po tračnicama – ručnom, konjskom i strojnom.  Bilo je potrebno široko znanje za izgradnju podzemne željeznice, zbog posebnih uvjeta koji djeluju. Primjerice, kod kiselih i slanih jamskih voda bio je potreban veći profil tračnica radi korozivnog djelovanja.

Vagonete za prijevoz razlikovale su se kapacitetom, pa su u nekim rudnicima mogle iznositi i do 1100 litara. U jami “Ladanje” vagonete, odnosno kako su ih radnici zvali “hunti”, iznosile su 600 litara.

Jama “Josef” kod Kuljevčice nedaleko Ivanca zatvorena je 1906. zbog potopa. No, ponovo se otvara 1953. pod drugačijim nazivom (Kuljevčica I.), a za prijevoz ugljena po osnovnom hodniku te jame koristio se konj.

Godine 1962.  izdane su preporuke za način korištenja jamskog konja:
– hodnici moraju biti visoki najmanje 1,8 metara da konj ne ozlijedi glavu, 
– pod hodnika mora biti prilagođen konjskim kopitima
– za smještaj konja u jami mora se sagraditi kvalitetna staja, duga 4 metra i visoka 2-3 metra, s posebnim ogrankom zračne struje.
Korištenje konja u jami  preporučalo se na rok od 7 do 10 godina.

Konj u jami "Kuljevčica I" 1958. godine. Fotografija je preuzeta iz knjige: Rudarstvo i industrija građevinskog materijala u SR Hrvatskoj